+381-60-132-3-476 reservations@harmonyapartmani.com

Skadarlija

Svako ko je ikada imao zadatak da svoje prijatelje iz inostranstva sprovede kroz Beograd, i da uh upozna sa našim običajima, tradicijom, našim specijalitetima i ko je želeo posebno da im približi taj srpski ugostiteljski duh, sigurno je svoje prijatelje odveo u Skadarliju. Ta čuvena Beogradska boemska četvrt koja pleni duhom nekadašnjih vremena, nema kojeg stranca nije ostavila bez teksta. U čemu se kriju draži Sakdarlije? Prvo što ćete primetiti kada kročite Skadarskom ulicom, jeste podloga po kojoj hodate – naime, cela Skadarlija prekrivena je dobrom starom kockom, odnosno kaldrmom. Zvuk koji potpetice prave dok hodaju ovim kockama, jeste zvuk tih starih vremena; one romantične duše, među Vama, možda će naterati i da se zamisle nad time i da se zapitaju – kako li je tek bilo u ono vreme kada su kaldrmisanim ulicama prolazile kočije sa konjima, i koliko li je lep i prirodan bio zvuk kopita koje koračaju kaldrmom; oni najromantičniji sanjari, na ovu pomisao će setno uzdahnuti, tužni što nisu živeli u to vreme kada je sve bilo nekako prirodnije. Nećemo se, ipak zadržati samo na kaldrmi, jer Skadarska ulica, svoje dužine od svega 500 metara, ima mnogo toga još da ponudi. Na svakom koraku nalaze se izvrsni restorani i one starinske kafane, u kojima je moguće uživati u najboljim srpskim specijalitetima. Skoro svaka kafana, i svaki restoran ima kvalitetnu živu muziku. Skadarlija najživlja noću, dok se može reći da je danju, manje-više, uspavana; odmara od zabave prethodne večeri. Otkud baš Skadarlija da postane boemska četvrt, i da se baš u ovom delu grada razvije jedno takvo, posebno sokače? Naime, legenda kaže da su za sve...

Doček Nove godine u Beogradu

Ulice, parkovi i trgovi su ukrašeni šarenim lampionima, njihova svetlost se presijava na belini snega koji se još uvek u pahuljama širi dalje, zatrpavajući ulice i kola, i izazivajući osmeh svakoj dobroj duši. To je taj, predpraznični period, kada nas sve obuzme neko isto toplo osećanje; neka radost, neka nada koja se ponovo budi. Jer, većina nas je sklona da Novoj Godini pripiše tu moć da će doneti mnoge promene; mi sami, počevši od Nove godine više nećemo činiti to i to, već ovo i ovo… Da, da…zaista ima neke magije u toj Novoj godini, jer ona posle duge godine muka i rada, probudi u svima nama onu istu volju za promenom, one dobre osobine da se potrudimo da obradujemo najmilije, makar i nekim simobličnim poklonom za ove praznike… Lepa je Nova godina, a sigurno je da će biti još lepša ako se slavi u gradu kao što je Beograd. Ljudi se razlikuju, ima onih koji po završetku jednog dočeka, odmah znaju gde će dočekati sledeću Novu godinu, ali ima i onih koji do „u minut do dvanaest“ ne znaju kuda će za doček. Ukoliko ste Vi samo jednom dočekali Novu godinu u Beogradu, sigurni smo da više i ne razmišljate o tome gde ćete; tako je i sa većinom stranaca koji su odlučili samo jednom da najluđu noć dočekaju baš u našem glavnom gradu… to je bilo dovoljno da se i svake sledeće godine ovde vrate. Jer, ako je Beograd svetski poznat kao prestonica neverovatnog provoda, i ako mu je noćni život toliko popularan tokom cele godine, možete li zamisliti kako li je u njemu za tu specijalnu...

Noćni život u Beogradu

Jedan od najposećenijih svetskih internet portala koji se bavi informisanjem o najboljim mestima za odmor, avanturu, putovanja, provod, različite zabavne i sportske aktivnostinosi ime „Lonely planet“, odnosno „Usamljena planeta“. Njegovi urednici istražuju sva interesantna mesta širom planete. Ono što je nama posebno interesantno u vezi njega je jedan od njegovih novih vodiča pod imenom „1000 Ultimate Experiences“, odnosno „1000 najboljih iskustava“; u tom vodiču nalazi se i lista 10 gradova u kojima su najbolje žurke i provod uopšte; na prvom mestu ove liste je naš Beograd. Da, ne ni na osmom, ne ni na petom, drugom, već na prvom mestu. Hajde da vidmo šta urednici ovog vodiča imaju da kažu o Beogradu, gradu najboljeg provoda na svetu: „Duge godine tokom kojih se u medijima govorilo ružno o Srbiji i na taj način je izolovalo sa mape, sada su, napokon, prošle; i stranci su konačno shvatili ono što lokalci odavno znaju – Beograd je najjači. Sa energičnom populacijom koja u nasleđu ima intelektualne jazbine, Beograd nudi šarenolik noćni život, od različitih podruma u kojima se organizuju pena žurke, preko onih poslovnih restorana i ozbiljnijih kafana u Skadarliji do letnjih klubova na obalama Save i Dunava. „ Ovako Beograd i njegov noćni život vide stranci; zaista je tako, čini se da Beograd postaje neka vrsta sinonima za fantastičan provod u Evropi. Upravo zbog dobrog provoda, Beograd je iz godine u godinu sve više pun turista. Tokom letnje sezone, velikih praznika kao što je Nova godina (a, da ne govorimo o tome koliko njih dođe na specijalne muzičke festivale, kao što je recimo „Beer fest“), ne može se proći od turista. Ono...

Muzej Nikole Tesle

Muzej Nikole Tesle, tog slavnog sprskog naučnika, specijalan je ne samo po tome kome je posvećen, već je sve u vezi njega jedinstveno, neobično i lepo. Sama zgrada muzeja, nadasve je interesantna i veoma lepa; u pitanju je jedna rezidencijalna vila izgrađena davne 1929. godine. Arhitekta koji je projektaovao ovu vilu, bio je u svoje vreme veoma slavan, u pitanju je Dragiša Brašovan. Ta zgrada je godinama imala drugačije namene, te je tek 1952. U njoj osnovan Muzej Nikole Tesle koji i dan danas postoji. Muzej je od velikog značaja za celu našu zemlju, jer se u njemu nalazi najviše predmeta i dokumenata koji su pripadali ili imali veze sa ovim našim slavnim naučnikom; to je ujedno i jedini muzej u svetu koji čuva njegovu originalnu i ličnu zaostavštinu; pa se tako u njemu nalazi: –          Više od 1.200 istorijsko-tehničkih eksponata; –          Više od 1.500 fotografija i staklenih fotoploča originalnih tehničkih predmeta, instrumenata i uređaja; –          Više od 1..000 planova i crteža; –          Više od 2000 knjiga i časopisa; –          Više od 16. 000 originalnih dokumenata; Sve što bi mlade naučnike i istraživače moglo zanimati da nauče o Tesli i njegovim otkrićima, nalazi se u ovom muzeju; zbog toga Muzej Nikole Tesle ima važnu obrazovnu i podsticajnu ulogu u daljem razvoju nauke i tehologije među omladinom. No, hajde da kažemo par reči više o naučniku i istraživaču, o čoveku kojem je muzej posvećen – Nikoli Tesli. Nikola Tesla je rođen 10. jula 1856.godine u mestu koji nosi ime Smiljan; bio je to prostor  nekadašnje Austrije, a danas ta teritorija pripada Republici Hrvatskoj. Svoje osnovno i srednje obrazovanje stekao je...

Kuća cveća

Nema ko ne zna, čak i među novim generacijama, ko je to bio drug Tito; bilo da se razumete ili ne u politiku, bilo da ste i Vi živeli u njegovo vreme, ili su tada živele Vaše bake i deke, jedno je sigurno – Josip Broz Tito bio je veoma uticajna ličnost u svoje vreme i doneo je mnogo promena u zemlji tokom svoje vladavine. I dan danas stariji građani pamte vreme Tita kao vreme koje je pored svih svojih teških odluka imalo i mnoštvo pozitivnih strana, pre svega bilo je to vreme kada se mnogo manje kralo, kada nije bilo potrebe zaključavati stanove, kada si mogao da zaspiš na klupi u parku i da budeš potpuno bezbedan. Da li su te pozitivne odlike bile takve, jer je i samo vreme bilo drugačije, ili je i za to u neku ruku bio odgovoran drug Tito, to i nije važno; važno je da njega povezuju kako sa dobrim vremenima tako i sa onim lošim, što samo znači da je bio vođa koji je ipak ostao upamćen. On je bio predsednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (ili skraćeno – SFRJ)  punih 27 godina, od 1953. do 1980. godine. To nije bila jedina njegova funkcija, titula, on je takođe bio i predsednik Komunističke partije Jugoslavije, jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, vrhovni komandant armije SFRJ, i predvodnik rata za nacionalno oslobođenje tokom Drugog svetskog rata. Za vreme života, jedan dugi period, većina ga je obožavala i veličala do nebesa, te priča o Josipu Brozu Titu živi i dan danas, a najvernije se prikazuje upravo u Kući cveća. Kuća cveća je mauzolej, odnosno mesto počivanja...

Kraljevski kompleks na Dedinju

Kraljevski dvor na Dedinju izgrađen je u periodu od 1924. do 1929. godine, po nalogu kralja Aleksandra I, kao zvanična kraljevska rezidencija. Projektanti su bili arh. Živojin Nikolić i akademik Nikolaj Krasnov sa Kraljevske akademije. Danas je to dom prestolonaslednika Aleksandra II i njegove porodice. To je velika i reprezentativna vila od belog kamena u srpsko-vizantijskom stilu. Oko Dvora su podignute pergole, parkovske terase, bazeni, paviljon i koncertna terasa. Iz Dvora, koji je na grebenu brda, pruža se veličanstven pogled na Dedinje, Košutnjačku šumu, Topčider i Avalu. Kamenom popločani Svečani hol ukrašen je kopijama fresaka iz Dečana i Sopoćana. Plavi salon je opremljen u baroknom stilu, a Zlatni salon u renesansnom, kao i velika Trpezarija. U tim prostorijama mramorni stubovi nose raskošne kasetirane drvene tavanice sa bronzanim lusterima. Ove su prostorije ukrašene dragocenim slikama, škrinjama i predmetima iz kraljevske zbirke. U istom renesansnom stilu opremljene su i prostorije Velike i Male biblioteke. Zgrada Belog dvora, koji se nalazi u istom kompleksu sa Kraljevskim dvorom, zidana je po želji kralja Aleksandra I kao rezidencija za njegove sinove. Građen je od 1934. do 1937. godine po projektu arhitekte Aleksandra Đorđevića. U prizemlju ove klasicističke zgrade nalazi se veliki Svečani hol i niz salona opremljenih u stilu Luja XV i Luja XVI sa venecijanskim lusterima. Tu je i Dvorska biblioteka koja je imala oko 35.000 knjiga i Svečana trpezarija nameštena u stilu čipendejla. U okviru dvorskog kompleksa, na južnoj strani, nalazi se Dvorska porodična crkva, koja je tremom sa stubovima povezana sa zgradom. Hram je posvećen sv. Andriji Prvozvanom (krsnoj slavi Karađorđevića). Uzor za gradnju je crkva Manastira sv. Andrije na Tresci...

Knez Mihailova

Najprostranije i najpopularnije šetalište u Beogradu, uvek zatvorena pešačka zona, i jedan značajni gradski trgovački centar jeste ulica Knez Mihailova. Ovo omiljeno mesto za jutarnju, popodnevnu ili večernju šetnju, zakonom je zaštićeno kao jedno od najstarijih i najvrednijih gradskih spomeničkih ambijenata. Kao ovakav spomenički ambijent prepoznata je i priznata ulica Knez Mihaliova ponajviše zbog starih građanskih kuća i veoma interesantnih zgrada izgrađenih krajem 70-ih godina 19. veka. Oduvek je ovaj prostor na kojem se danas nalazi ovo popularno šetalište bio značajan; veruje se da je i u vreme rimljana ovde bio centar Singidunuma, a da ni u vreme turaka ovo mesto nije bilo od manjeg značaja. Ime koje danas nosi i uloga koju već dugo igra, dodeljeni su joj davne 1870.godine od strane uprave grada. Svaka turistička poseta Beogradu podrazumeva šetnju Knez Mihailovom ulicom, bez posete njoj, kao da niste ni posetili Beograd; jer, ovo šetalište je jednako popularno i kod naših ljudi i kod stranaca koji su samo u poseti. Ponekada, u jeku turističke sezone, u sred leta, na ovom šetalištu, teže se može čuti srpski jezik nego mnogi drugi strani jezici; zaista, u tom periodu skoro je nemoguće prošetati se slobodno od toliko gužve, probiti se kroz masu i poručiti jedan kvalitetan sladoled, ili veoma ukusnu kafu za poneti. Na svakom koraku su, ne samo razni ugostiteljski objekti i restorani sa vrhunskom hranom, već i prodavnice odeće svih svetskih marki i brendova, velike knjižare, galerije, zatim i suvernirnice. Posebnu draž i duh Knez Mihailove ulice čine upravo ljudi koji prodaju razne ručne radove i umetnička dela, bilo da su u pitanju slike (ulje na platnu) ili nakit...

Hram Svetog Save

Ne morate biti nikakav istinski vernik da bi Vam lepota ove građevina ukrala srce; sama njena arhitektura dovoljna je da Vam oduzme dah, a ukoliko pritom jeste naklonjeni bilo kojoj religiji, tim bolje, jer će Vam zbog toga ovaj veliki Hram, sigurno dotaći dušu. Istina je da svaka građevina zanosne arhitekture na svoj umetnički način dotiče ljude, međutim kada je u pitanju jedna verska ustanova, onda je cela priča još lepša, a utisak koji ostavlja na druge je zantno dublji i jači. Zbog svega toga je, ovo vrhunsko arhitektonsko delo i ova sveta ustanova posvećena jednom od najvećih prosvetitelja srpskog naroda, nešto čime se cela Srbija ponosi; i kao takva osim jednog verskog hrama predstavlja i jednu od najvećih turističkih atrakcija našeg glavnog grada, Beograda. Ovaj veliki Hram, nalazi se nedaleko od našeg apartmana „Harmony“, na Vračarskom platou, u istočnom delu Svetosavskog trga,u predivnom parkiću, preko puta značajne Narodne biblioteke. Čak i ovo mesto na kojem je građen nije slučajno odabrano; naime, veruje se da je baš tu, na Vračarskom platou, davne 1594. godine Sinan Paša spalio mošti osnivača Srpske pravoslavne crkve, Svetog Save. Hram nije samo najveći sprski pravoslavni hram, već je ujedno i najveći pravoslavni hram na Balkanu, kao i jedna od najvećih pravoslavnih crkava na svetu. Svaki turistički obilazak grada Beograda, podrazumeva i posetu ovom Hramu, jer on je već odavno jedan od glavnih simbola ovoga grada, i predstavlja ustanovu od neverovatnog značaja. Istorija Hrama             Nije ništa neobično u našoj istoriji da mnoge lepe zamisli budu zaustavljene u samom začetku, i da se ostvare tek iz nekoliko pokušaja. Slična situacija zadesila je i izgradnju ovog...

Beogradski Zoološki vrt – „Vrt dobre nade“

Dobrodošli u jedan od najlepših kutaka na Kalemegdanu, dobrodošli u Beogradski Zoološki vrt. Svi istinski ljubitelji životinja  i prirode uopšte, sigurno neće propustiti priliku da posete ovaj Beogradski kutak, ovaj dom za mnoge divlje i domaće životinjske vrste. Beogradski Zoološki vrt je izgrađen davne 1936.godine; osnovan od strane tadašnjeg gradonačelnika Vlade Ilića. Među prvim životinjama koje su svoj život morale da prilagode u novom zatvorenom prostoru bilo je dosta divljih vrsta, kao što su: vukovi, lavovi, beli i mrki medvedi, makaki majmuni, antilope, leopardi ali i nešto manje opasne i nama poznatije – rode, zatim papagaji, jeleni, srne, pelikani, sove, fazani i paunovi. Dakle, već od samog osnivanja Beogradski Zoološki vrt je težio ka tome da prikupi što više interesantnih životinjskih vrsta, kako bi našim ljudima omogućio da takve zveri vide uživo i bezbedno. Međutim, burna istorija naše zemlje, nije dozvolila ni da ova ustanova bude na svom mestu, netaknuta od početka njenog osnivanja do današnjih dana; naime, tokom Drugog svetskog rata Zoološki vrt, je čak dva puta bombardovan, i nažalost većina životinja je tako i stradala. Međutim, radom i trudom nadleženih i svih novih zaposlenih, ulaganjem od strane grada, Zoološki vrt se počeo ponovo obnavljati; nove životinjske vrste su pristizale, Zoološki vrt se poput feniksa digao iz pepela. Ipak, smatra se da je za najveći razvoj Zoološkog vrta, zaslužan sadašnji (doživotni) direktor, Vuk Bojović, koji je tu poziciju preuzeo davne 1986.godine. Interesantan je podatak, da je ta strašna bombardovanja preživeo jedan stanovnik, koji je i dan danas vitalan, i možete ga videti, ukoliko se odlučite posetiti ovu ustanovu; u pitanju je jedan prelepi aligator koji nosi ime Muja....

Beogradska tvrdjava

Ukoliko biste upitali one stare, rođene Beograđane – koji im je deo njihovog rodnog grada omiljeni, najdraži, koji im se najviše uvukao pod kožu i koji bi im najviše nedostajao (ukoliko bi se morali trajno preseliti) – sigurni smo, da bi većina njih, bez ikakvog dvoumljenja, rekla – Kalemegdan. Kao da je u ovoj, samo jednoj reči, jednom imenu, značajnom pojmu, opisana sva lepota i sav duh Beograda i njegovih stanovnika. U pitanju je jedino mesto na kojem jednako vremena provode i one mlađe generacije i one starije; postoji nešto u duhu Kalemegdana, ove Beogradske tvrđave, što privlači ljude različitih dobi, zanimanja i interesovanja. Izgleda je istina – da pravim vrednostima ne može odoleti nijedan ljudski duh. Ta čuvena Beogradska tvrđava, i odavno prepoznatljiv simbol Beograda nalazi se na grebenu iznad ušća Save u Dunav. Za izgradnju utvrđenja u 2. veku odabrano je baš ovo mesto, zbog velikog strateškog značaja. Isprva je tu podignut rimski kastrum, kao stalni vojni logor IV Flavijeve legije. Nakon što je srušeno od strane Gota i huna, utvrđenje ponovo obnovljeno u prvim decenijam 6. veka.  I tako je ovaj veliki kompleks odmbrambenog karaktera kroz svoju dugu istoriju (od 2. pa sve do 18. veka) više puta bio razaran i obnavljan. Upravo zbog tako burne istorije, Kalemegdanom vlada neki neverovatni duh u koji se ne zaljubljuju samo rođeni beograđani već i svi stranci koji ga samo jednom posete.             Ime „Kalemegdan“ poteklo je od turskih reči „kale“ i „megdan“; ova prva reč znači grad, a ova druga polje, što bi u nekom slobodnom, sklopljenom, prevodu bilo – „gradsko polje“. Međutim bolji opis za to šta...

Rezervišite smeštaj u Beogradu:

Apartmani Harmony Beograd
Telefon: +381-60-132-3-476
Radno vreme: od 00 do 24
Adresa: Maksima Gorkog 75. 11000 Beograd
Sajt: www.harmonyapartmani.com
Email: reservations@harmonyapartmani.com