+381-60-132-3-476 reservations@harmonyapartmani.com
Knez Mihailova

Knez Mihailova

Najprostranije i najpopularnije šetalište u Beogradu, uvek zatvorena pešačka zona, i jedan značajni gradski trgovački centar jeste ulica Knez Mihailova. Ovo omiljeno mesto za jutarnju, popodnevnu ili večernju šetnju, zakonom je zaštićeno kao jedno od najstarijih i najvrednijih gradskih spomeničkih ambijenata. Kao ovakav spomenički ambijent prepoznata je i priznata ulica Knez Mihaliova ponajviše zbog starih građanskih kuća i veoma interesantnih zgrada izgrađenih krajem 70-ih godina 19. veka. Oduvek je ovaj prostor na kojem se danas nalazi ovo popularno šetalište bio značajan; veruje se da je i u vreme rimljana ovde bio centar Singidunuma, a da ni u vreme turaka ovo mesto nije bilo od manjeg značaja. Ime koje danas nosi i uloga koju već dugo igra, dodeljeni su joj davne 1870.godine od strane uprave grada. Svaka turistička poseta Beogradu podrazumeva šetnju Knez Mihailovom ulicom, bez posete njoj, kao da niste ni posetili Beograd; jer, ovo šetalište je jednako popularno i kod naših ljudi i kod stranaca koji su samo u poseti. Ponekada, u jeku turističke sezone, u sred leta, na ovom šetalištu, teže se može čuti srpski jezik nego mnogi drugi strani jezici; zaista, u tom periodu skoro je nemoguće prošetati se slobodno od toliko gužve, probiti se kroz masu i poručiti jedan kvalitetan sladoled, ili veoma ukusnu kafu za poneti. Na svakom koraku su, ne samo razni ugostiteljski objekti i restorani sa vrhunskom hranom, već i prodavnice odeće svih svetskih marki i brendova, velike knjižare, galerije, zatim i suvernirnice. Posebnu draž i duh Knez Mihailove ulice čine upravo ljudi koji prodaju razne ručne radove i umetnička dela, bilo da su u pitanju slike (ulje na platnu) ili nakit...
Hram Svetog Save

Hram Svetog Save

Ne morate biti nikakav istinski vernik da bi Vam lepota ove građevina ukrala srce; sama njena arhitektura dovoljna je da Vam oduzme dah, a ukoliko pritom jeste naklonjeni bilo kojoj religiji, tim bolje, jer će Vam zbog toga ovaj veliki Hram, sigurno dotaći dušu. Istina je da svaka građevina zanosne arhitekture na svoj umetnički način dotiče ljude, međutim kada je u pitanju jedna verska ustanova, onda je cela priča još lepša, a utisak koji ostavlja na druge je zantno dublji i jači. Zbog svega toga je, ovo vrhunsko arhitektonsko delo i ova sveta ustanova posvećena jednom od najvećih prosvetitelja srpskog naroda, nešto čime se cela Srbija ponosi; i kao takva osim jednog verskog hrama predstavlja i jednu od najvećih turističkih atrakcija našeg glavnog grada, Beograda. Ovaj veliki Hram, nalazi se nedaleko od našeg apartmana „Harmony“, na Vračarskom platou, u istočnom delu Svetosavskog trga,u predivnom parkiću, preko puta značajne Narodne biblioteke. Čak i ovo mesto na kojem je građen nije slučajno odabrano; naime, veruje se da je baš tu, na Vračarskom platou, davne 1594. godine Sinan Paša spalio mošti osnivača Srpske pravoslavne crkve, Svetog Save. Hram nije samo najveći sprski pravoslavni hram, već je ujedno i najveći pravoslavni hram na Balkanu, kao i jedna od najvećih pravoslavnih crkava na svetu. Svaki turistički obilazak grada Beograda, podrazumeva i posetu ovom Hramu, jer on je već odavno jedan od glavnih simbola ovoga grada, i predstavlja ustanovu od neverovatnog značaja. Istorija Hrama             Nije ništa neobično u našoj istoriji da mnoge lepe zamisli budu zaustavljene u samom začetku, i da se ostvare tek iz nekoliko pokušaja. Slična situacija zadesila je i izgradnju ovog...
Beogradski Zoološki vrt – „Vrt dobre nade“

Beogradski Zoološki vrt – „Vrt dobre nade“

Dobrodošli u jedan od najlepših kutaka na Kalemegdanu, dobrodošli u Beogradski Zoološki vrt. Svi istinski ljubitelji životinja  i prirode uopšte, sigurno neće propustiti priliku da posete ovaj Beogradski kutak, ovaj dom za mnoge divlje i domaće životinjske vrste. Beogradski Zoološki vrt je izgrađen davne 1936.godine; osnovan od strane tadašnjeg gradonačelnika Vlade Ilića. Među prvim životinjama koje su svoj život morale da prilagode u novom zatvorenom prostoru bilo je dosta divljih vrsta, kao što su: vukovi, lavovi, beli i mrki medvedi, makaki majmuni, antilope, leopardi ali i nešto manje opasne i nama poznatije – rode, zatim papagaji, jeleni, srne, pelikani, sove, fazani i paunovi. Dakle, već od samog osnivanja Beogradski Zoološki vrt je težio ka tome da prikupi što više interesantnih životinjskih vrsta, kako bi našim ljudima omogućio da takve zveri vide uživo i bezbedno. Međutim, burna istorija naše zemlje, nije dozvolila ni da ova ustanova bude na svom mestu, netaknuta od početka njenog osnivanja do današnjih dana; naime, tokom Drugog svetskog rata Zoološki vrt, je čak dva puta bombardovan, i nažalost većina životinja je tako i stradala. Međutim, radom i trudom nadleženih i svih novih zaposlenih, ulaganjem od strane grada, Zoološki vrt se počeo ponovo obnavljati; nove životinjske vrste su pristizale, Zoološki vrt se poput feniksa digao iz pepela. Ipak, smatra se da je za najveći razvoj Zoološkog vrta, zaslužan sadašnji (doživotni) direktor, Vuk Bojović, koji je tu poziciju preuzeo davne 1986.godine. Interesantan je podatak, da je ta strašna bombardovanja preživeo jedan stanovnik, koji je i dan danas vitalan, i možete ga videti, ukoliko se odlučite posetiti ovu ustanovu; u pitanju je jedan prelepi aligator koji nosi ime Muja....

Beogradska tvrdjava

Ukoliko biste upitali one stare, rođene Beograđane – koji im je deo njihovog rodnog grada omiljeni, najdraži, koji im se najviše uvukao pod kožu i koji bi im najviše nedostajao (ukoliko bi se morali trajno preseliti) – sigurni smo, da bi većina njih, bez ikakvog dvoumljenja, rekla – Kalemegdan. Kao da je u ovoj, samo jednoj reči, jednom imenu, značajnom pojmu, opisana sva lepota i sav duh Beograda i njegovih stanovnika. U pitanju je jedino mesto na kojem jednako vremena provode i one mlađe generacije i one starije; postoji nešto u duhu Kalemegdana, ove Beogradske tvrđave, što privlači ljude različitih dobi, zanimanja i interesovanja. Izgleda je istina – da pravim vrednostima ne može odoleti nijedan ljudski duh. Ta čuvena Beogradska tvrđava, i odavno prepoznatljiv simbol Beograda nalazi se na grebenu iznad ušća Save u Dunav. Za izgradnju utvrđenja u 2. veku odabrano je baš ovo mesto, zbog velikog strateškog značaja. Isprva je tu podignut rimski kastrum, kao stalni vojni logor IV Flavijeve legije. Nakon što je srušeno od strane Gota i huna, utvrđenje ponovo obnovljeno u prvim decenijam 6. veka.  I tako je ovaj veliki kompleks odmbrambenog karaktera kroz svoju dugu istoriju (od 2. pa sve do 18. veka) više puta bio razaran i obnavljan. Upravo zbog tako burne istorije, Kalemegdanom vlada neki neverovatni duh u koji se ne zaljubljuju samo rođeni beograđani već i svi stranci koji ga samo jednom posete.             Ime „Kalemegdan“ poteklo je od turskih reči „kale“ i „megdan“; ova prva reč znači grad, a ova druga polje, što bi u nekom slobodnom, sklopljenom, prevodu bilo – „gradsko polje“. Međutim bolji opis za to šta...