+381-60-132-3-476 reservations@harmonyapartmani.com

Skadarlija

Skadarlija

Svako ko je ikada imao zadatak da svoje prijatelje iz inostranstva sprovede kroz Beograd, i da uh upozna sa našim običajima, tradicijom, našim specijalitetima i ko je želeo posebno da im približi taj srpski ugostiteljski duh, sigurno je svoje prijatelje odveo u Skadarliju. Ta čuvena Beogradska boemska četvrt koja pleni duhom nekadašnjih vremena, nema kojeg stranca nije ostavila bez teksta. U čemu se kriju draži Sakdarlije? Prvo što ćete primetiti kada kročite Skadarskom ulicom, jeste podloga po kojoj hodate – naime, cela Skadarlija prekrivena je dobrom starom kockom, odnosno kaldrmom. Zvuk koji potpetice prave dok hodaju ovim kockama, jeste zvuk tih starih vremena; one romantične duše, među Vama, možda će naterati i da se zamisle nad time i da se zapitaju – kako li je tek bilo u ono vreme kada su kaldrmisanim ulicama prolazile kočije sa konjima, i koliko li je lep i prirodan bio zvuk kopita koje koračaju kaldrmom; oni najromantičniji sanjari, na ovu pomisao će setno uzdahnuti, tužni što nisu živeli u to vreme kada je sve bilo nekako prirodnije. Nećemo se, ipak zadržati samo na kaldrmi, jer Skadarska ulica, svoje dužine od svega 500 metara, ima mnogo toga još da ponudi. Na svakom koraku nalaze se izvrsni restorani i one starinske kafane, u kojima je moguće uživati u najboljim srpskim specijalitetima. Skoro svaka kafana, i svaki restoran ima kvalitetnu živu muziku. Skadarlija najživlja noću, dok se može reći da je danju, manje-više, uspavana; odmara od zabave prethodne večeri. Otkud baš Skadarlija da postane boemska četvrt, i da se baš u ovom delu grada razvije jedno takvo, posebno sokače? Naime, legenda kaže da su za sve to krivi glumci. Da, glumci; jer, kako se Skadarlija nalazi u blizini Narodnog pozorišta, ovde su u davna vremena kada se teatar mnogo više cenio, stanove za život, najčešće iznajmljivali glumci, članovi ansambla Narodnog pozorišta. Dobro je poznato da glumci ne jedu i ne piju ništa pre predstave, kako bi bili maksimalno koncentrisani na ulogu, te posle svakog spektakla oni odlaze u kafanu da zasite glad i utole žeđ. Tako se u Skadarliji otvarala kafana za kafanom; jer, glumci su, po dobrom starom običaju, povlačili za sobom i pesnike, slikare i mnoge druge umetnike. Nastanak Skadarlije kao jedne boemske, umetničke četvrti desio se zapravo prilično spontano; verovatno zbog te sponatnosti ona ima svoju pravu vrednost koju čuva i dan danas. Neki od poznatih boema koji su obožavali Skadarliju i koji su bili njeni redovni gosti su: Danilo Danilović, Čiča Ilija Stanojević, Đura Jakšić, Dobrica Milutinović… Iako danas ima mnogo drugih pozorišta i u drugim delovima grada, glumci nekako i dalje najradije posećuju kafane u Skadaraliji. Ipak, nijedno drugo mesto ne nosi taj duh starih vremena, nijedna druga kaldrma ne krije šaljive priče o velikim bomemima srpske istorije. Svratite, prošetajte Skadarlijom; sedite u kafanu po Vašem izboru i uz zvuke dobre muzike uživajte u nekom tradicionalnom srpskom jelu; nasmejte se lepim devojkama koje muku muče pokušavajući da na visokim štiklama hodaju kaldrmom; obiđite prelepu galeriju slika… – uživajte!